DRMAVICA
Pod nazivom Drmavica, narodno sjećanje podrazumijeva više, ponekad sličnih plesova.
Naziv upućuje na bitan element bošnjačkih plesova, na drmanje.
Po jedanput drmavica javlja se Todore, budući da se u plesu ponavlja jedno drmanje. Pod imenom Po dvaput drmavica javlja se Na dvi strane kolo, ali i Kabanica (kod prvog plesa broj dva znači dva koraka u lijevu stranu uz drmanje, a u drugom znači dva ”truskanja” na kraju jedinice koraka). Drugo ime Marice kola jeste Po triput drmavica, a za Kabanicu se veli Po petput’ drmavica (broj tri i pet pokazuju broj koraka u plesu). Marice kolo, Kabanicu i Trojanac spominju i kao Kratka drmavica odnosno Dugačka drmavica. Narodno brojanje ponekad producira i neke specifičnosti; Kabanicu nazivaju i Po sedamput drmavica, iako se sastoji od dvanaest ritmičkih jedinica. Ovih dvanaest jedinica broje tako da stignu do sedam: je-dan-dva-tri-čet-ri-pet-šest (to su osmine)-se-dam (to su četvrtine).
Prema strukturi plesa, koracima i melodijama smatramo važnim razdvojiti dva tipa Drmavice: Marice kolo i Kabanicu. Oba se plešu u zatvorenom kolu, mješovito muškarci i žene, s vezivanjem kao u Kolu. Pleše se samo u lijevo ili simetrično lijevo-desno. Uz oba se plesa vezuju mnoge pjevane strofe; nazivi Marice i Kabanica ukazuju na tekstove (Oj, curice, Marice...; odnosno Kabanica od seksera, haj, haj...).
Motive Marice kola (Po triput drmavica; 6.1, 6.2) karakteriziraju sitni, hodajući koraci na punim stopalima i intenzivni, ali ipak sitni, oštri titraji, te stizanje na zemlju. Iste se stilske karakteristike odnose i na Kabanicu (Dugačka drmavica) koja sadrži duže motive (6.3, 6.4). Seoski Šokci koji se najviše vežu uz Bošnjake (mjesto stanovanja, narodna nošnja, plesovi, pjesme, običaji) Marice kolo smatraju bošnjačkim plesom (kupusarsko), dok Kabanicu priznaju svojim. Bošnjaci iz drugih sela spominju je udvarskim plesom, zajedno s Na dvi strane kolom.
Udvar zavrjeđuje malu digresiju; 50-ih g. i u prvoj polovici 60-ih g. ovdje je živio Stipo Pavković-Patak, istaknuti svirač Bošnjaka, virtuoz na violini. Sa svojim orkestrom bio je poznat po cijeloj Baranji, ali su bošnjačka sela ponajviše smatrala svojom njegovu jedinstvenu glazbu. Za vrijeme njegovog djelovanja Udvar je postao centar koji je stvarao nove modne utjecaje, te diktirao glazbeni i plesni ukus okolnih bošnjačkih sela. Patak je bio i dobar plesač. Budući da se sa svojim orkestrom našao svugdje (npr.: u Bačkoj), Bošnjaci su njegovim posredovanjem naučili mnoge plesove.
Glazbene paralele Marice kola lako je uočiti u Podravini i Slavoniji (Dorata). U Srednjoj-Bosni sličnu melodiju ima ples Ime moje, što je zanimljivo zato, jer se radi vjerojatno o poznatoj melodiji i u pradomovini Bošnjaka.
Ples tipa-Kabanica jesu Sitne bole kod podravskih Šokaca. Ova je melodija dio Patkove Drmavice. U Poganu su pak ovako pjevale djevojke: Mužikaj nam sitne bole racke, da igraju curice poganske! Rodbinske su veze dvaju plesova (Sitne bole, Kabanica) evidentne, očite (zajedničko podrijetlo ili razvoj jednog iz drugog, slučajna uzajamnost).
GLAZBA
VIDEO