TANDRČAK
Od sela do sela različito je mišljenje o plesu Tandrčak. Ponegdje ga smatraju starim, a ponegdje plesom novijeg datuma (30.g. XX.st.). Prema načinu vezivanja, prostornoj formi i koracima vjerojatnije je ovo zadnje.
Plešu ga mješovito muškarci i žene, držeći se za dolje spuštene ruke, u zatvorenom ili otvorenom kolu. Motivi počinju u lijevo (to je jedna od glavnih karakteristika bošnjačkih plesova) i plešu ga simetrično lijevo-desno (9.1). Suština je u brzim, sitnim koracima i u ponekad virtuoznoj seriji titraja koji kreću nadolje i nadograđuju se na savijanje koljena; ponekad se dogodi da se u interesu ljepšeg plesa u jedan glazbeni dio zbija više koraka, nego što bi to njegova dužina dopustila.
U plesu nalazimo kraće pjesme (dvostihe) koje podsjećaju na podvikivanja, a ponekad su slične i nekim poznatim melodijama i tekstovima iz Slavonije.
Iz Udvara je poznata Patkova (mjesni violinist) virtuozna melodija Tandrčka, a i ples je ovdje bio najviše omiljen. Glazbene paralele, pod istim imenom, možemo pronaći u Slavoniji i među bačvanskim Bunjevcima; kod ovih zadnjih već se razvio u ples u paru.
GLAZBA
VIDEO
